Dan izumitelja | Darovita djeca

Dan izumitelja ili Međunarodni dan izumitelja u Europi se obilježava 09. studenog, na dan rođenja američke izumiteljice Hedy Lamarr.

Obilježavanje Dana izumitelja prati sljedeće ciljeve:

stvaranje i jačanje vjere i nade u vlastite izumiteljske ideje i promjene,
podsjećanje na već davno zaboravljene izumitelje,
podsjećanje na velike izumitelje koji su poboljšali naš svakodnevni ljudski život,
poboljšavanje uvjeta i mogućnosti trenutačnih izumitelja i vizionara, i
poziv na zajednički inovativni rad za našu zajedničku ljudsku budućnost.

Mi ćemo iskoristiti ovu jedinstvenu priliku i podsjetiti vas na neke od značajnih hrvatskih izumitelja.

Ruđer Josip Bošković

Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787. Poznati je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof. Osim što je utemeljio egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata, Ruđer Bošković je dao veliki doprinos matematici, mehanici, astronomiji, geodeziji, optici te atomskoj teoriji. U povijest je upisan i kao izumitelj kružnog mikrometra.

Fedinand Kovačević

Gospić, 25. travnja 1838. – Zagreb, 27. svibnja 1913. Izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije. Izumio je niz poboljšanja električnog telegrafa pa je 1872. u cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju uveden Kovačevićev poboljšani telegrafski aparat. Godine 1874. izumio je dupleksnu i kvadripleksnu telegrafiju koja je omogućavala slanje više poruka odjednom preko jedne žice unaprijedivši tako Morseov izum električnog sustava za prijenos poruka.

Zrinka Tamburašev

Sisak, 1921. – Zagreb, 25. travnja 2003. Hrvatska kemičarka studirala je u Zagrebu na Tehničkom fakultetu. Radila je kao znanstvenica istraživačkog instituta tvrtke Pliva. Uvelike je pridonijela razvitku na području biotehnologije, biokemije i mikrobiologije. Najpoznatija je kao jedna od četvero izumitelja svjetski slavnog antibiotika azitromicina (sumameda). Godine 1980. ga je patentirala. Zahvaljujući radu nje i njenih kolega je PLIVA imala vlastiti antibiotik, kao jedna od rijetkih tvrtki u svijetu.

Petar Mišković

Imotica, Hrvatska, 1885. − SAD, 1950. Bio je hrvatsko-američki izumitelj i hidrauličar. Poznat je po svojim zapamćenim hidrauličkim pokusima. Kako je njegova supruga inzistirala, pokusi su trebali biti korisni pa joj je Petar napravio parnu perilicu rublja. Kotao u blizini stvarao je paru za kupelj koja je bila iznajmljena zajednici Saturday Nightsa. S vremenom, prihodi od parne kupelji i perilice za rublje perući odjeću rudarima bili su glavni izvor novca za obitelj Mišković.

Mate Rimac

Rođen 1988. godine, hrvatski je inovator, poduzetnik te osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes. Tijekom srednješkolskog obrazovanja se istaknuo inovacijama s kojima je pobjedio na državnoj i županijskoj razini natjecanja elektrotehničara i inovatora 2006. godine. Maturalni rad i prvi patentirani izum Mate Rimac nazvan iGlove (zamjena za tipkovnicu i miš) 2006. je godine osvojio Zlatno Teslino jaje, VIDI e-novation nagradu, za najbolji ICT proizvod u Hrvatskoj. Domaće nagrade omogućile su mu natjecanje na svjetskoj razini u sklopu internacionalnih natjecanja, gdje je Mate uz iGlove prezentirao i drugi izum - Active Mirror System (sustav za uklanjanje mrtvog kuta u automobilima) te sa ta dva izuma neočekivano osvajao prva mjesta unatoč snažnoj internacionalnoj konkurenciji.

Eduard Slavoljub Penkala

20. travnja 1871. - Zagreb, 5. veljače 1922. Bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak izuma i inovacija primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906., a nešto kasnije i prvo nalivpero s čvrstom tintom.

Faust Vrančić

Šibenik, 1. siječnja 1551. - Mletci, 20. siječnja 1617. Bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Jedan je od najznačajnĳih Hrvata svih vremena. Najpoznatiji Vrančićev izum, Leteći čovjek (lat. Homo volans), konstrukcija je padobrana, pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima. Među drugim konstrukcijama najvažnije su mlin s pomičnim krovom, magareći mlin, mlin u morskom tjesnacu, most od bronce i željezni most.

Nikola Tesla

Smiljan, 10. srpnja 1856. - New York, 7. siječnja 1943. Bio je hrvatski i američki znanstvenik i izumitelj. Izumio je radiokomunikacije i daljinsko upravljanje. Godine 1887. prijavio je prve patente o proizvodnji i prijenosu višefaznih izmjeničnih struja i njihovoj primjeni za učinkovit pogon izmjeničnih elektromotora. Tim je izumima pokazao da je za većinu primjena izmjenična struja znatno prikladnija od istosmjerne. Stotine izuma, većinom iz elektrotehnike, prijavio je u 112 patenata u SAD-u i gotovo isto toliko u drugim zemljama, a mnogi su izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960., kada je za jedinicu jakosti magnetskoga polja prihvaćen naziv Tesla. Po Tesli je nazvan asteroid 2244 Tesla, te krater na Mjesecu Tesla.

Ivan Vučetić

Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925. Hrvatski je izumitelj daktiloskopije (disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije). Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.

Tomislav Uzelac

Hrvatski je programer koji je napravio AMP MP3 Playback Engine koji se smatra prvim MP3 playerom. Pušten u uporabu 1998. ovaj izum omogućio je široku primjenu MP3 formata. Tomislav Uzelac otac je Winampa, napopularnijeg MP3 playera do pojave iPoda. On je 1997., na temelju diplomskog na FER-u, napravio softver za MP3 player, za koji je američka tvrtka Nullsoft napravila grafičko sučelje za PC i s tim rješenjem, Winampom, stekla preko 25 milijuna korisnika.